Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica

Cilj izrade studijske dokumentacije projekta „Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica“ bio je utvrditi optimalno rješenje željezničkog povezivanja Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije s Gradom Zagreb. Projektom su se odredile eksploatacijske karakteristike dionica od Čakovca do Varaždina i Lepoglave, od Zaboka do Bedekovčine, od Krapine do Zaboka i novoga spoja između Lepoglave i Bedekovčine. Time s utvrdila najpovoljnija trasa za tzv. Lepoglavsku spojnicu, koja uz modernizaciju i elektrifikaciju postojećih pruga unutar županija stvara preduvjete za bolju povezanost sa Zagrebom te bolju povezanost u integriranom prijevozu putnika unutar županija. Utvrđivanjem najpovoljnije trase u sklopu ovog projekta omogućuje se i bolje povezivanje srednje Europe sa Zagrebom najkraćim željezničkim putem (Prag – Bratislava – Beč – Zagreb) te s prometnim koridorom RH2 i lukom Rijeka.

Projekt je nastavak modernizacije i elektrifikacije željezničkih pruga od Zagreba i Zaboka prema Varaždinu i Čakovcu te prema Krapini i uklapa se u europske strategije prometnog razvoja koje favoriziraju željeznicu s krajnjim ciljem uspostave brzog, učinkovitog, ekološki prihvatljivog prijevoza i u putničkom i u teretnom željezničkom prometu. U sklopu integriranoga prijevoza putnika u navedenim županijama kvalitetnom željezničkom vezom, nakon završene faze radova, skratit će se vrijeme putovanja, povećati mobilnost putnika u lokalnom putničkom prijevozu, a putnici će u dnevnim migracijama jednostavnije i brže putovati na posao i u školu. Cilj je i razvoj željezničkog teretnog prijevoza u tranzitu te omogućavanje konkurentnosti gospodarstva na sjeveru Hrvatske.

Izrađena studijska dokumentacija podloga je za izradu daljnje projektne dokumentacije, koja je preduvjet sljedeće faze razvoja projekta Lepoglavske spojnice. Ovaj je projekt preduvjet za izmjene odnosno usklađivanje prostorno-planske dokumentacije, izradu idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole, izradu studije utjecaja na okoliš, glavnih projekata, otkupa zemljišta i ishođenja građevinskih dozvola.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu studijske dokumentacije ukupne vrijednosti 13.871.100,00 kuna i prihvatljivih troškova u iznosu 11.209.350,00 kuna, od čega EU sufinancira 9.527.947,50 kuna, potpisali su 17. prosinca 2018. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU) i HŽ Infrastruktura.

HŽ Infrastruktura je sa zajednicom ponuditelja, koju čine tvrtke ŽPD d.d., Granova d.o.o., Institut IGH d.d. i Rijekaprojekt d.o.o., 10. veljače 2020. potpisala ugovor za izradu studijske dokumentacije za projekt „Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica“.

Ugovor izrade studijske dokumentacije vrijedan je 6.764.940,00 kuna (bez PDV-a), od kojih Europska unija iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. sufinancira 85 posto sredstava, a 15 posto državni proračun RH.

Izrada studijske dokumentacije projekta „Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica“ završila je 16. prosinca 2021.

Projekt Lepoglavska spojnica obuhvatio je izradu idejnih rješenja koja su analizirana, a na temelju studije izvodljivosti odabrana je najpovoljnija varijanata trase za koju je izrađena analiza troškova i koristi.

Riječ je o trasi Čakovec – Varaždin – Cerje Tužno – Ivanec – Lepoglava – Peršaves – Bedekovčina – Zabok – Sveti Križ Začretje – Krapina. Time je definirana optimalna trasa Lepoglavske spojnice koja obuhvaća izgradnju nove pruge od Lepoglave do Bedekovčine.

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ODABRANE VARIJANTE TRASE

duljina spoja Zabok – Čakovec i Zabok – Krapina 86 km
duljina moderniziranih željezničkih pruga 92 km
projektirana brzina do 120 km/h
vrijeme putovanja Zagreb – Čakovec manje od 70 minuta
vrijeme putovanja Zagreb – Krapina manje od 40 minuta
devet željezničkih kolodvora i 17 stajališta
dva tunela; jednokolosiječni duljine 5166 m i dvokolosiječni duljine 770 m
procijenjena vrijednost radova iznosi 4,425 milijarde kuna.

Projekt sufinancira Europska unija iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Kohezijskog fonda u visini 85 posto sredstava.

Kontakt za više informacija o projektu: korporativne.komunikacije@hzinfra.hr.